Kako funkcionišu naše emocije (i zašto ih ne možemo “isključiti”)
Share
Zamisli da su tvoje emocije navigacija — unutrašnji GPS koji ti stalno pokazuje gde jesi, a ne uvek gde bi volela da budeš.
Ali ako je isključiš, nećeš zalutati zato što “ne osećaš”, već zato što više nemaš signal.
Mi često pokušavamo da “ugasimo” emocije — da ne osećamo tugu, bes, strah.
Ali emocije nisu neprijatelji.
One su signali koji prenose poruke o našim potrebama, granicama i vrednostima.
💭 Šta su zapravo emocije?
Psihološki gledano, emocije su biološki programi stari koliko i sam čovek.
Nastale su da bi nam pomogle da preživimo:
strah nas priprema na opasnost,
bes štiti naše granice,
tuga nas uči gubitku i povezanosti.
Drugim rečima — emocije nisu znak slabosti, već dokaz da naš sistem radi.
One su način na koji telo i mozak komuniciraju:
“Nešto je važno. Obrati pažnju.”
⚙️ Kako emocije funkcionišu u telu i mozgu
Kad doživimo emociju, telo reaguje pre nego što mozak stigne da razume.
Srce ubrza, ruke se znoje, mišići se stegnu —
to je amigdala, deo mozga koji prepoznaje opasnost i aktivira reakciju “bori se, beži ili zamrzni se”.
Tek nakon toga uključuje se prefrontalni korteks, deo mozga koji analizira, imenuje i smiruje reakciju.
Zato često osećamo “haos” — emocija je već pokrenula telo, a razum tek pokušava da je sustigne.
Emocija traje kratko — u proseku 90 sekundi —
ali kad je pokušamo da potisnemo, naš mozak je ponovo vraća u opticaj.
Ne zato što je “uporna”, već zato što poruka još nije čuta.
🌧️ Zašto su “neprijatne” emocije korisne
Kultura nas uči da delimo emocije na “dobre” i “loše”.
Ali u psihologiji, emocije se ne mere po prijatnosti —
već po funkciji.
Tuga nas povezuje s drugima.
Strah nas upozorava da nešto nije sigurno.
Bes nas podseća da imamo granice.
Sram nas vraća na odnos sa društvom i vrednostima.
Dakle — “neprijatno” nije isto što i “pogrešno”.
To je samo poziv da zastanemo i oslušnemo: Šta mi ova emocija pokušava reći?
🌙 Šta se dešava kad ih potiskujemo
Kada potiskujemo emocije, one ne nestaju —
samo menjaju oblik.
Postaju napetost u telu, nesanica, prejedanje, razdražljivost.
Telo pamti sve što glava pokuša da zaboravi.
U terapiji često vidimo da tek kad čovek nauči da oseti, može da počne da razume.
Jer potisnuto osećanje ne može da se razreši — ono može samo da čeka da bude primećeno.
☀️ Kako razvijati zdrav odnos sa emocijama
1. Daj im ime.
Kad emociju imenuješ, ona gubi moć nad tobom.
Umesto “nešto me guši” — reci “osećam tugu” ili “osećam pritisak”.
2. Priznaj ih sebi.
Ne moraš ih deliti, ali moraš ih priznati.
Neprijatne emocije nisu znak da nešto s tobom nije u redu —
već da nešto u tebi pokušava da se izrazi.
3. Ne žuri da ih menjaš.
Nije svaka emocija zadatak za rešavanje.
Neke su samo posetioci — dođu, kažu šta imaju, i odu kad ih čuješ.
🪶 Za kraj
Naše emocije nisu dokaz slabosti, već povezanosti.
One nisu prepreke, već putokazi.
I kad naučiš da ih ne guraš, već da im daš mesto,
počinješ da živiš u skladu sa sobom,
a ne protiv sebe.
🌿
“Ne možeš kontrolisati talase,
ali možeš naučiti da surfaš po njima.”